Povijest industrijska konoplje
Industrijska konoplja nije nova biljka. Prema najstarijim zapisima poznavali su je još drevni kineski narodi 5000 godina prije Krista. Međutim, dogodilo joj se ono što se dogodilo i mnogim drugim stvarima koje se nisu uklapale u novo industrijsko doba temeljeno na nafti i naftnim derivatima, duhanskoj i kasnije farmaceutskoj industriji – zakonom je ograničena sadnja i proizvodnja industrijske konoplje i svih njezinih prerađevina. Konkretno, Ujedinjeni narodi su 1961. godine deklaracijom ograničili ekonomski zamah biljke koja je do tada bila sirovina u brojnim granama industrijske proizvodnje. U skladu s tim, svjetska politika izjednačila je konoplju (engl. hemp) i marihuanu (španj. marijuana) te je kao takvu stavili van zakona. Naziv su preuzeli od Meksikanaca koji su tradicijski žvakali i pušili lišće, što je dovodilo do djelomičnog usporavanja brzine pokreta. Proglasili su je opasnom po život usprkos tome što do danas nije dokazana niti jedna smrtna posljedica konzumacije te biljke nasuprot duhanu ili alkoholu koji odnose stotine tisuća života godišnje.
Kako bismo vam pokazali i dokazali te tvrdnje, u nastavku ćemo navesti samo neke najvažnije povijesne crtice koje su vrlo zanimljive, a široj javnosti nepoznate. Navodi su točni i mogu se provjeriti u najrelevantnijoj svjetskoj enciklopediji Encyclopedia Britannica koja se, usput budi rečeno, preko 150 godina tiskala na papiru izrađenom upravo od konoplje.
-
Sve knjige i udžbenici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana
-
Tisućama godina je 90% svih brodskih jedara i užadi izrađeno od konoplje.
-
Do 1820. godine, to jest do početka korištenja pamuka, 80% cjelokupnog tekstila, tkanine, odjeće, posteljine i ručnika izrađeno je od konoplje.
-
Gutenbergova biblija, stare karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti američke Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su izrađeni od papira konoplje. To je i razlog što su očuvani do danas jer je vlakno konoplje mnogo izdržljivije od običnog papira.
-
Prvi uzgajani usjevi u mnogim američkim državama bili upravo usjevi konoplje. Sve do 20. stoljeća konoplja je zaslužna za najveći priljev novca u državnu blagajnu.
-
Rembrandtova i Van Goghova djela, kao i djela ostalih umjetnika iz tog vremena, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje.
-
Model-T, automobil koji je izradio slavni Henry Ford bio je pogonjen benzinom dobivenim od konoplje. Osim toga, konoplja je sirovina od koje su izrađeni i dijelovi karoserije.
Gore navedeni primjeri korištenja industrijske konoplje, ali i sam naziv biljke, govori da se može koristiti u različite industrijske svrhe. Konoplja je jedna od najstarijih biljaka koja se koristila u medicini. Zanimljiva je činjenica da je nekadašnja Jugoslavija polovicom prošlog stoljeća u europskoj proizvodnji industrijske konoplje participirala s čak 25%. Uzgoj konoplje kao industrijske biljke ekonomski je isplativ, a uspješno se može uzgajati i na našem području. Europsko tržište nije zasićeno proizvodima od konoplje i u skladu je sa suvremenim ekološkim stajalištima.
Od jednog kvadratnog metra konoplje dobije se 2 do 3 puta više vlakna nego od iste površine pamuka. Pritom je vlakno dobiveno od konoplje mekše, čvršće i dvostruko trajnije. Na tržištu se već mogu pronaći odjevni predmeti od konoplje: majice, hlače i jakne. Nije zanemariva niti činjenica da pamuk zahtijeva toplu klimu i puno vode za uzgoj, dok se konoplja može uzgajati u različitim klimatskim područjima..
Od kvadratnog metra konoplje može se proizvesti papira koliko i od dva do tri kvadratna metra drva. Osim toga, konopljin papir je kvalitetniji, trajniji i može se reciklirati više puta uz znatno manje korištenje otrovnih kemikalija. Da bi se drvo moglo koristiti u papirnoj industriji mora rasti nekoliko godina, a konoplja je spremna za eksploataciju nakon samo 120 dana. Zdrav razum govori da je ekonomski i ekološki prihvatljivije saditi, održavati i eksploatirati polje konoplje nego šumu. Pomorstvo je bilo nezamislivo bez konoplje jer su se od nje radila jedra i užad koja su bila puno otpornija na morsku sol od pamuka i manje su upijala vodu.
Ako bi se svi plastični proizvodi, umjesto od naftnih derivata dobivali cijeđenjem ulja iz konoplje, prirodno bi se razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje. Današnja plastika zato teško zagađuje okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije. Kvalitetne boje i lakovi izrađivani su od ulja konoplje sve do 1937. godine. Do tog je vremena čak 58 000 tona konopljinog sjemena iskorišteno u SAD-u za proizvodnu boja i lakova.
Konoplja nije zahtjevna kultura. Uzgaja se bez korištenja pesticida i herbicida, a prirodno se oprašuje vjetrom. Upravo zbog toga postoji sve veća potražnja na svjetskom tržištu. Može se slobodno reći da se konoplja na velika vrata vraća u sve više zemalja svijeta. Na otvorenim površinama konoplja može narasti do 4 metra, no visina biljke od 2 metra može se smatrati realnom. Njezin korijen prodire i do 140 cm u tlo. To je razlog što se sadi na iscrpljenim i nabijenim površinama jer tako poboljšava i rahli zemlju i priprema za uzgoj zahtjevnijih kultura. Konoplja se sadi u travnju, a žanje u rujnu, uz sitna odstupanja ovisno o vremenskim prilikama. U Hrvatskoj nije bilo moguće saditi konoplju jer je bila dozvoljena samo jedna sorta koja je izumrla. Od 2012. godine se po Pravilniku o uzgoju konoplje smije saditi preko 40 različitih sorti. Ovisno o sorti, po hektaru se može dobiti oko 1,5 do 2 tone sjemena i oko 10 tona suhe stabljike. Vlakna konoplje koriste se u različite svrhe, ali najbolje od konoplje je njeno sjeme koje zbog tvrde ljuske nije prikladno za konzumaciju. Sjeme se stoga prerađuje postupkom hladnog prešanja tako da ne izgubi ništa od svoje hranidbene vrijednosti.
Još malo o konoplji!
Prema drevnom vjerovanju konoplja je biljka koju je stvorio Bog kako bi čovjeku služila za SVE – kao hrana, lijek, miris, energent, građevni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za uživanje kao cigara. Postojalo je i vjerovanje da je biljka vanzemaljskog porijekla jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva spola – kao muška i ženska konoplja. Kod svih ostalih biljaka spol se mora otkriti analizom kromosoma. Potiče, kažu, sa Kavkaza, baš odakle potiču i prvi ljudi – nefili, tj. divovi plavih očiju koji su možda stigli iz svemira. Spustili su se zatim u područje drevnog Sumera i tu su ih doživljavali kao Bogove koji su došli s neba. Nazvani su anunaki (oni koji su sišli s neba) i donijeli "čarobnu biljku" – za sve. Bilo kako bilo u Sumeru je tada, prije više od 8000 godina, naglo niknula civilizacija. Vjeruje se da su konoplju uzgajali i u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potječe najstariji zapis o njenoj preradi.
Prvi usjev koji je čovjek uopće počeo uzgajati u mnogim državama svijeta bila je upravo konoplja. Od svih 300 000 vrsta biljaka na zemlji, niti jedan drugi biljni izvor se ne može usporediti s nutritivnim vrijednostima sjemena konoplje. Konoplja ima savršenu ravnotežu esencijalnih aminokiselina i ulja, i to sve u jednoj biljci i obliku koji je najprirodniji za probavu. Sjemenke konoplje su jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja ima masnih kiselina koje potpuno čiste tijelo od kolesterola.
Uzgajanje konoplje, kao i njena prerada, nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom svijeta, posebno u SAD-u. Konoplja je nazivana "usjev od milijardu dolara". To je bilo vrijeme kada je prodaja konoplje od jedne žetve mogla donijeti zaradu od preko milijarde dolara. Konoplja je sve do 20. stoljeća bila najisplativiji usjev na tržištu. U Americi je proizvodnja dostigla vrhunac 1850. godine, kad je u Kentuckyju proizvedeno 40 000 tona. Od 1631. do 1800. godine konoplja je bila zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17. i u 18. stoljeću dolazili pod udar zakona i dodatno su oporezivani. U Virginiji je za izbjegavanje plaćanja ovog poreza bila propisana i zatvorska kazna. Onima koji su uzgajali konoplju država Virginia je davala posebne poticaje. Čak i američki predsjednici, koji su u povijesti SAD-a ostavili neizbrisiv trag, poput Georgea Washingtona i Thomasa Jeffersona, u jednom periodu svog života bavili su se uzgojom konoplje. Jefferson je čak krijumčario sjeme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. Osim toga, patentirao je i specijalno konstruiranu mlatilicu kojom se razdvajala drška od korisne mase i vlakana, i to mnogo brže nego što je to ručno rađeno namakanjem. Još jedan veliki američki državnik, Benjamin Franklin, bio je vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi. Novinar i publicist Doug Yurchey, koji je prikupio mnoge od ovih zanimljivih podataka, tvrdi i da je rat 1812. godine vođen zbog konoplje jer je Napoleon želio prekinuti izvoznu rutu konoplje iz Rusije u Englesku. Zašto je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Prije svega zbog potrebe mornarice jer 90% svih brodskih veziva i jedara bilo je napravljeno od konoplje, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak plijen.