Industrijska konoplja (Cannabis sativa)
Prije svega potrebno je naglasit da industrijska konoplja nije droga, te je zato legalna za sadnju u Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama. Razlika između industrijske i indijske konoplje je u količini THC-a. THC je kratica za spoj tetrahidrokanabinol – glavnu psihoaktivnu tvar pronađenu u biljci konoplje. Neke sorte indijske konoplje imaju preko 20% THC-a, dok industrijska konoplja ima svega do 0,2% THC-a, što je i sto puta manje u odnosu na indijsku. Takve zanemarive koncentracije THC-a ne mogu izazvati nikakve neželjene posljedice u našem organizmu. Štoviše, posljednja istraživanja pokazuju kako THC pozitivno utječu na tijek i prognozu nekih teških bolesti – poput karcinoma, glaukoma, multiple skleroze, Tourettovog sindroma i mnogih drugih. Kao i kod nikotina i kofeina, glavna funkcija THC-a u biljci konoplje je prirodna zaštita same biljke od štetočina.
Konoplja (Cannabis) je rod biljaka iz porodice konoplji. Konoplja je jedna od prvih biljaka na svijetu koju je čovjek počeo koristiti i za druge potrebe, osim za prehranu. U Kini je korištena još prije najmanje 10.000 godina.Ranije je ovaj rod bio dijeljen na tri zasebne vrste konoplje, dok se prema novijim spoznajama rod sastoji od samo jedne vrste, (Cannabis sativa), koja se pojavljuje u tri podvrste:1. Industrijska konoplja (Cannabis sativa subsp. sativa) L. - ("korisna" sativa) 2. Indijska konoplja (Cannabis sativa subsp. indica) 3. Ruderalna konoplja (Cannabis sativa subsp. spontanea, sinonimno ruderalis) Vavilov - ruska konoplja, ili divlja konoplja. Ovisno o namjeni, razlikuju se psihoaktivne odnosno medicinske konoplje sa sadržajem THC-a većim od 0,2% u biljci, i industrijske (korisne) odnosno ukrasne konoplje, kod kojih je sadržaj THCa ispod 0,2%.Na otvorenim površinama konoplja, ovisno o podvrsti, može narasti od 50 cm pa do 8 m. U Europi može narasti najviše do oko 4 m, no visina biljke od 2 m može se smatrati realnom.Korijenje konoplje može kod odgovarajućih uvjeta tla prodrijeti i do 140 cm u dubinu, što je bitno dublje od korijenja drugih usporedivih "korisnih" biljki. To je bio razlog da se konoplja ranije vrlo često sijala na iscrpljenim, "nabijenim" tlima kako bi ih se razrahlilo i po mogućnosti pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljki, kao što su žitarice. Konoplja se upotrebljavala i na područjima stepa ugroženim dezertifikacijom kako bi se tlo ne samo razrahlilo, nego i istovremeno zasjenilo. Druge biljke su se sijale tek nakon što bi sijanje konoplje poboljšalo kvalitetu tla.
Industrijska uporaba konoplje ili Konoplja koja služi za industrijsku uporabu se najčešće naziva industrijska konoplja. Ona se rabi u industriji radi proizvodnje konopaca, tkanine, platna, papira, odjeće, goriva, građevinskih materijala, itd. Sadrži vrlo male količine glavnog opojnog sastojka, THC-a (obično ispod 0.3%). Sve do 19. stoljeća konoplja je bila nezamjenjiva sirovina u proizvodnji tkanina, u pomorstvu, u proizvodnji hrane, u građevinarstvu, u proizvodnji papira. Prva Biblija, zemljopisne i pomorske karte, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki Ustav bili su na papiru od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se tiskala na papiru od konoplje. Slike Rembrandta, Thomasa Gainsborougha, Van Gogha kao i mnogih drugih slikara bile su slikane najčešće na konopljinom platnu. Od konoplje se prave brojni korisni proizvodi. Konopljino sjeme je vrlo zdravo za ljudsku ishranu. Od konoplje se proizvodi gorivo, koje je u prošlosti rabljeno za lampe, a danas se rabi kao alternativno gorivo naftnim derivatima (tzv. biodizel). Prešane stabljike konoplje se koriste kao građevinski materijal. Zidovi od konoplje su jači od betonskih, a ujedno lakši i elastičniji, otporni na pucanje, razbijanje i vatru, odličan zvučni i toplotni izolator.