CBD (kanabidiol) proizvodi
Što je CBD?
CBD je kanabinoid koji je najzastupljeniji u industrijskoj konoplji i nema psihoaktivni učinak. Za dobivanje konopljine smole (paste) upotrebljava se industrijska konoplja pa THC može eventualno biti prisutan u tragovima. To znači da CBD ulje ne uzrokuje osjećaj omamljenosti. CBD kao i ostali kanabinoidi su spojevi koji se nalaze u biljci konoplji. Djeluju na kanabinoidne receptore u središnjem živčanom sustavu, perifernom živčanom sustavu i na imunitet. Najpoznatiji kanabinoidi su CBD (zastupljen u industrijskoj konoplji) i THC (u indijskoj konoplji). CBD ili kanabidiol je jedan od mnogih aktivnih kanabinoida i u industrijskoj konoplji je brojčano najzastupljeniji. Nema psihoaktivno djelovanje što znači da ne uzrokuje omamljenost budući da djeluje na periferni živčani sustav, za razliku od THC-a koji djeluje na centralni živčani sustav. Konopljino ulje dobiva se iz konopljinih sjemenki, dok se CBD ulje dobiva ekstrakcijom lista industrijske konoplje uz CO2 koji osigurava najveću kvalitetu CBD ulja. Prednosti CO2 ekstrakcije je što se u ekstraktu ne nalazi samo CBD, već i terpeni, flavonoidi, penoli i drugi kanabinoidi poput CBN, CBG, CBV, CBC. Proizvod CBD drops - dobiva se tako da se CBD ekstrakt pomiješa s maslinovim, konopljinim ili nekim drugim uljem. Količina koncentracije CBD-a u ulju je od 3 do 15 posto.
Što je endokanabinoidni sustav i kako djeluje?
Upravo su istraživanja o učincima marihuane izravno dovela do otkrića molekularnog signalnog sustava u ljudskom mozgu i tijelu - tzv. endokanabinoidnog sustava - odnosno sustava signalizacije u mozgu; načina na koji živčane stanice komuniciraju, a koji igra važnu ulogu u reguliranju širokog spektra fizioloških procesa poput gladi, sna, upala, stresa, krvnog tlaka, tjelesne temperature, metabolizma glukoze, gustoće kostiju, jakosti crijeva, reproduktivne plodnosti, cirkadijskih ritmova, raspoloženja i još mnogo toga.
Živčani sustav radi na principu kemije i elektriciteta. Pojednostavljeno, signal se prenosi u elektrokemijskom obliku iz centra živčane stranice (neurona) kroz živčana vlakna (aksone) do njihovog završetka gdje se kemijske tvari (neuroprijenosnici) luče u neposrednu blizinu aksona (sinpsa). Između svakog spoja živčanog vlakna postoji sinaptička praznina u koju se predaje informacija. Neuroprijenosnici se spajaju samo na odgovarajuće receptore i na taj način se željena informacija točno može proslijediti. Neuroprijenosnik i receptor odgovaraju si po principu “ključa i brave”. Neuroprijenosnici na taj način aktiviraju ili blokiraju neki podražaj. Naše tijelo proizvodi endogene kanabionide koji odgovaraju našim kanabinoidnim receptorima. Konoplja djeluje na iste te receptore jer je molekularno vrlo slična samim neurotransmitorima te aktivira tu “bravu” kao lažni “ključ”. Molekule iz marihuane su fitokanabinoidi (biljni kanabinoidi).
Endokanabinoidi (EK) su specifični u par pogleda. Većina neuro prijenosnika sintetizira se unaprijed u dolaznom neuronu i čuvaju se u malim “mjehurićima” kako bi se mogli iskoristiti kada budu potrebni. EK se sintetiziraju samo kada su potrebni i odmah se odpuštaju. karakteristično je i to da ih ne sintetizira dolazni neuron već odlazni postsinaptički. EK znači djeluju nazad na mjesto odakle su potekli. Mogli bi reći djeluju nasuprot “struje” kako bi mijenjali djelovanje “struje” zbog toga se i nazivaju neuromodulatorima.
Endokanabinoidi su lipidi (masnoće) stoga mogu prolaziti kroz sve lipidne membrane.
U čovjeku EK se vežu na različite EK receptore širom tijela. Najbolje proučeni receptori su nazvani CB1 i CB2 receptori dok postoje najmanje još tri pod skupine receptora no slabo su istražena pa su nazvani kratko “non-CB1/non-CB2” receptori.
CB1 receptore najviše nalazimo u mozgu. Nema ih u produženoj moždini koja regulira disnjanje i otkucaje srca. Zbog ovoga se ne postojanja receptora tvrdi da je konoplja toliko sigurna za zdravlje jer nikako ne može deprivirati centre za disanje i srce kao što to mogu razni drugi jaki opijati.
CB1 receptori nisu ograničeni samo na mozak. Nalazimo ih u žlijezdama (tiroidna, epifizi, nadbubrežna) u jetri, slezeni, bubrezima pa čak i reproduktivnom sustavu.
Stimulacijom CB2 receptora putem fitokanabinoida iz konoplje, posebno kanabidiola CBD, dokazano je da dolazi do pojačanja rada imunološkog sustava te smanjivanja osjećaja boli na receptorima za bol. Ujedno je utvrđeno da dolazi do zadržavanja koštane mase te preventive osteoporoze.
Jedan od djelovanja aktivacije CB2 receptora je i smanjenje upalnih procesa te boli u probavnom sustavu što se dokazalo na Kronovoj bolesti gdje je mnogim pacijentima uvelike poboljšalo kvalitetu života. Djeluje i na neuropatske bolesti gdje dolazi do kvarova na receptorima boli koji daju osjećaj boli i kada je nema. Efekti na mikrogliji mogu objasniti učinke smanjenja mnogih simptoma no i efekte liječenja kod nekih istraživača Alzheimerove bolesti, multiple skleroze i glioblastoma (vrlo progresivnog raka mozga).
Za više informacija pogledajte sljedeće linkove:
Tekst je informativnog karaktera i preuzet je sa portala nexus i trvahr.